Dan nauke: Čovek koji je izumeo XX vek

U Srbiji se danas obeležava Dan nauke, ustanovljen povodom dana rođenja jednog od najvećih umova i naučnika svih vremena Nikole Tesle.

Tesla je rođen 10. jula 1856. godine u Smiljanu, u Lici, umro je na Božić 1943. godina u SAD gde je živeo šest decenija.

Karijeru je počeo kao pomoćni inženjer 1878. godine u Mariboru, ali je te godine, zbog očeve smrti, da bi ispunio njegovu želju, upisao fakultet.

Nakon studija u Pragu počinje da radi u Budimpešti u Centralnom telefonskom uredu, a potom u Parizu u Edisonovom kontinentalnom društvu. Dve godine kasnije stigao je do samog Tomasa Edisona koji je tada bio najznačajnija ličnost na polju tehnike u Americi.

Prvi patent podneo je u SAD, 30. marta 1884. godine, posle odlaska iz Edisonove kompaije i osnivanja “Tesla Electric Light & Manufacturing”. Stvorio je i značajan broj pronalazaka koje nikada nije pokušao da zaštiti, kao što je, primena visokofrekventnih struja za medicinske svrhe.

Najznačajniji Teslini pronalasci su polifazni sistem, obrtno magnetsko polje, asinhroni motor, sinhroni motor i Teslin transformator. Takođe, otkrio je jedan od načina za generisanje visokofrekventne struje, dao je značajan doprinos u prenosu i modulaciji radio-signala, a ostali su zapaženi i njegovi radovi u oblasti rendgenskih zraka.

Njegov sistem naizmeničnih struja je omogućio znatno lakši i efikasniji prenos električne energije na daljinu. Bio je ključni čovek u izgradnji prve hidrocentrale na Nijagarinim vodopadima.

Po Tesli je nazvana jedinica za merenje visokog napona i jedinica jačine magnetnog polja, a njegova zaostavština upisana je 2003. godine u registar Uneska.

Od 1994. u Njujorku ugao 40. ulice i 6. avenije, gde je bila njegova laboratorija, zove se Ugao Nikole Tesle.

Zaslužan je za 700 patenata od kojih je više od 300 zaštićenih u 27 zemalja na pet kontinenata.

Umro je u 87. godini, na Menhetnu u hotelu Njujorker u kome je živeo poslednji 10 godina.

Umro je siromašan a bio jejedan od najkorisnijih ljudi koji su ikada živeli. Ono što je stvorio veliko je i kako vreme prolazi, postaje još veće.

Posmrtni obred je održan 12. januara u Crkvi Svetog Jovana Bogoslova na Menhetnu u Njujorku. Posle službe telo je kremirano. Ispraćaju Teslinih posmrtnih ostataka prisustvovalo je oko 2000 ljudi, među kojima su bile i mnoge značajne ličnosti i nobelovci. Svi vodeći njujorški listovi imali su svoje izveštače. Na sahrani je svirao njegov prijatelj, violinista Zlatko Baloković, tada jedan od najvećih virtuoza na svetu u pratnji slovenačkog hora Slovan, i to po Teslinoj želji, prvo Šubertovu kompoziciju „Ave Marija”, a onda srpsku pesmu Tamo daleko. Ostao je zabeležen i upečatljiv oproštajni govor tadašnjeg gradonačelnika Njujorka Fjorela Henrija Lagvardije.

Kasnije 1943. godine Vrhovni sud SAD vratio je Tesli pravo na patent 645.576, priznajući mu prvenstvo na patent radija.

Urna sa Teslinim ostacima čuva se u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu.

Pored Svetskog dana nauke, koji Republika Srbija obeležava kao članica UNESKO-a, 2011. godine je odlukom Vlade ustanovljen i nacionalni Dan nauke, 10. jul, dan rođenja Nikole Tesle.