Saradnja Istorijskog arhiva i Centra Ruskog geografskog društva

U galeriji Istorijskog arhiva „Timočka krajina“ u Zaječaru predstavljena je knjiga „Rusko kulturno nasleđe u Srbiji“, uz prateću izložbu fotografija „Rusija najlepša zemlja na svetu“ i projekciju dokumentarnog filma povodom 170 godina postojanja Ruskog geografskog društva.

Na predstavljanju knjige – leksikona govorili su: dr Miroljub Milinčić, direktor Centra Ruskog geografskog društva u Srbiji, dr Miodrag Velojić, geograf i Velibor Todorov, direktor Arhiva u Zaječaru.

Današnji dan je nesvakidašnji zato što prvi put radimo promociju knjige u izdanju Centra rusko geografskog društva. To je jedna novina u našoj aktivnosti. Knjiga je objavljena 21. februara za dan kada je održana sednica Saveta našeg Centra. Pored knjige danas smo predstavili i rusko geografsko društvo, jedno od četiri najstarija društva na svetu. Ono je osnovano davne 1845. godine, društvo koje je osnovano od carske porodice Romanovih, a danas je na čelu društva ujedno i ministar odbrane Ruske federacije Sergej Šojgu,

kazao je Milinčić.

Publikacija „Rusko kulturno nasleđe u Srbiji“ u izdanju Centra Ruskog geografskog društva u Srbiji rezultat je rada na projektu finansiranom od strane Ruskog geografskog društva tokom 2018. godine. Projekat istraživanja obuhvata rusko nematerijalno i materijalno kulturno nasleđe u Srbiji, kao i značajne ljude ruskog porekla koji su ostavili dubok trag na srpskom tlu.

U knjizi ima puno tragova i o onim judima koji su boravili u Zaječaru između dva svetska rata i o tome šta su sve ostavili. Od geografa treba pomenuti jednog našeg velikog Zaječarca profesora u zaječarskoj Gimnaziji Konstantina Čupkova, koji je bio prvi predsednik Podružnice srpsko geografskog društva u Zaječaru. Podružnica je radila više od pola veka i okupljala je puno geografa. U zaječarskoj Gimnaziji je u periodu od 1924. do 30 i neke godine od 28 nastavnika i profesora bilo čak osam do devet Rusa. Skoro trećina Rusa su bili profesori u zaječarskoj Gimnaziji koji su ostavili dosta tragova i predstavili dosta toga publici koja je dolazila u Zaječar. Njihov doprinos je bio velliki za Zaječar i okolinu. Zaječar je 1936. godine bio proglašen za turističku varoš. U Zaječaru i okolini je bilo i dosta lekara Rusa. Nedavno sam došao do podatka da je prva transplantacija organa u medicini urađena upravo u zaječarskoj bolnici i to od doktora Rusa koji je radio ovde u bolnici,

naveo je Miodrag Velojić.

Prateća izložba fotografija „Rusija najlepša zemlja na svetu“ koju je videla zaječarska publika sadrži radove finalista i pobednika Sveruskog fotokonkursa „Najlepša zemlja“ koji su snimljeni na teritoriji Rusije i nominovani u više oblasti: „Najlepša zemlja“, „Narodi Rusije“, „Pejzaži“, „Ptice“, „Životinje“, „Podvodni svet“, „Iskonska Rusija“ itd.

Program je upotpunjen emitovanjem kratkog filma koji je predstavio rad Ruskog geografskog društva.
Društvo broji više od 20 hiljada aktivnih članova, ima 86 regionalnih odeljenja, ima dve centralne zgrade ili kancelarije, jedna je istorijska u lenjingradskoj oblasti u Sankt Peterburgu, a druga je novijeg datuma na samom Crvenom trgu u Moskvi. Intenziviranje saradnje između geografa datira od 2014. godine kada je potpisan Sporazum o saradnji između dva društva, a 2015. godine to postaje prvi Centar Ruskog geografskog društva van granica Ruske federacije.

Izložba „Rusija, najlepša zemlja na svetu“ biće otvorena za posetioce tokom narednih mesec dana. Nakon Zaječara izložba će biti prikazana i u Negotinu.

foto: Istorijski arhiv