130 godina Ajfelove kule

Ajfelova kula, jedna od najposećenijih atrakcija u Parizu, a i svetu, sagrađena je 1889. godine kao eksponat za Svetsku izložbu, povodom proslave stogodišnjice francuske revolucije.

Uprkos uvreženom mišljenju, Gistav Ajfel nije projektovao Ajfelov toranj, ali jedan od njegovih zaposlenih – inženjer Moris Košlan – jeste. Zapravo, Ajfel je odbacio Košlanove originalne skice, nazvavši ih previše minimalističkim i tražeći nešto spektakularnije. Nakon što je odobrio Košlanov konačni dizajn 1884. godine, Ajfel je počeo da prodaje remek-delo svoje kompanije.

Ajfel je prvobitno planirao da svoju kulu sagradi u Barseloni, ali su je Španci odbacili, zabrinuti da će biti nezgrapna i da će narušavati izgled grada.

Desilo se da je Pariz tragao za monumentalnim lukom visokim 300 metara, koji bi služio kao ulaz na svetski sajam 1989. godine, povodom 100. godišnjice Francuske revolucije. Dizajn kompanije Eiffel&Co izabran je među više od 100 konkurentskih projekata, a izgradnja je počela 28. januara 1887. godine.

U izgradnji Ajfelovog tornja učestvovalo je 300 radnika, utrošeno je 18.038 komada gvoždja, 2,5 miliona zakivaka i težak je 10.000 tona.

Imena svih inženjera, matematičara i ostalih naučnika koji su dali svoj doprinos izgradnji kule urezana su u kulu.

Završena 31. marta 1889. godine, kula je bila najviša napravljena struktura na svetu 41 godinu do završetka izgradnje Krajsler zgrade u Njujorku 1930. godine. Kula je visoka 300 metara (324 sa kasnije postavljenom televizijskom antenom), a metalna struktura je teška 7.300 tona. Do vrha vodi 1.665 stepenica.

Odmah po završetku tornja liftovi nisu bili u funkciji, 30.000 posetilaca moralo se penjati po 1710 stepenica do vrha tornja. Liftovi su proradili tek maja 1900. godine.

Prvobitni planovi su predviđali da Ajfelova kula na Marsovom polju u Parizu ostane dvadeset godina, ipak, od rušenja su je sačuvali razni naučni eksperimenti koje je i sam Ajfel ohrabrivao, pre svega u razvoju telekomunikacija.

Čim su Ajfelovi planovi bili objavljeni, oko 300 nezadovoljnih Parižana potpisalo je peticiju protiv izgradnje monolitne konstrukcije, nazivajući je “beskorisnom i čudovišnom”, “zapanjujućom glupošću” i “odvratnim stubom od metala”. Čak i dve godine nakon što je kula završena, pisac Gi de Mopasan isticao je kako svakog dana ruča isključivo ispod kule, jer je to jedino mesto odakle je ne može videti.

Ajfleova kula nije rođena sa tim savršenim bronzanim tenom – obojena je 18 puta, otprilike jednom na svakih sedam godina (druge boje koje je toranj nosio uključuju crveno-smeđu, žuto-oker i kestenjasto smeđu). Pitate se koliko je to farbe? Oko 60 tona pokriva površinu tornja, plus 50 kilometara užeta i 2 hektara mreže. Sva ta boja nije samo za pokazivanje – redovno nanošenje višestrukih slojeva boje štiti metal od oksidacije (koja je odgovorna za zelenu boju gospođice Slobode u Njujorku). Prema rečima samog Ajfela, “što pedantnije farbanje, to će kula duže trajati”.

Na najvišem nivou tornja nalazi se stan koji je pripadao samom Ajfelu. On je imao apartman sa prelepim stilskim nameštajem i koncertnim klavirom, koji je često koristio za okupljanja s uglednim ljudima tog doba, među kojima je bio i Tomas Edison. Danas se unutrašnjost ove prostorije koristi kao izložbeni prostor, gde su, osim autentičnih predmeta, izložene i voštane figure Ajfela i njegovih savremenika.

Po nekim procenama skoro 250 miliona ljudi je posetilo Ajfelovu kulu otkako je otvorena. Oko 7.000.000 turista godišnje. Najveći broj posetilaca je iz Francuske (10,4%), a potom iz Španije (8,1%) i SAD (7,9%).

Ajfelova kula i Margaret Tačer dele isti nadimak – La Dame de Fer (Čelična dama). Jedna druga dama poželela je da se uda za Ajfelov toranj, i ceremonija venčanja održana je 2008. godine. Od tada je njeno ime Erika la Tour.

Inače, fotografije mladenaca koji odaberu da se venčaju u najromantičnijem gradu na svetu, često krase Ajfelova kula.

Zanimljivo je da u svetu postoji više od 40 replika širom sveta, uključujući upola manju verziju u Las Vegasu i repliku u vernoj veličini u Tokiju.

Čak dve kule krase dvorišta u Velikoj Plani.

Možete i vi da sagradite svoju kulu za mnogo manje novca. Kompanija Lego nudi set od 3.428 kockica za njenu izgradnju.

Stara dama koja krasi Pariz napunila je prošlog meseca 130 godina.