Natalijina ramonda – simbol ponovnog rađanja Srbije

Natalijina ramonda uvedena je kao simbol kojim obeležavamo Dan primirja odlukom Vlade Srbije 2012. godine, a simbolika je višestruka. Ovaj cvet se može naročito naći na planini Nidže čiji je vrh Kajmakčalan poprište slavne bitke u Prvom svetskom ratu, a pozadina značke je zeleno-crna, što su boje Albanske spomenice.

Nežni, bledoljubičasti cvet sa imenom kraljice Natalije kojim se u Srbiji obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu, poznat je po svojoj neverovatnoj izdržljivosti i pod nadimkom “cvet feniks”.

Naime, čak i kad se potpuno osuši, Natalijina ramonda može ponovo da oživi kada je zalijemo.Otuda i simbolika „ponovonog rađanja“ Srbije koja je uspela da se oporavi nakon stradanja.

Biljku je 1884. godine u okolini Niša otkrio doktor Sava Petrović, dvorski lekar kralja Milana Obrenovća. Zajedno sa Josifom Pančićem opisao je ovu vrstu i dao joj ime po kraljici Nataliji. Osim u Srbiji, Natalijina ramonda raste još samo u Grčkoj i Makedoniji, odnosno na planini Nidže, čiji je najviši vrh Kajmakčalan, poprište najžešćih borbi na Solunskom frontu tokom Prvog svetskog rata.

Biolozi kažu da je preživela još iz vremena ledenog doba, a utočište je našla u škrtom, planinskom tlu. Nalazi na spisku retkih, ugroženih i endemičnih biljaka Evrope, a u Srbiji je zaštićena zakonom kao prirodna retkost.

foto: reflektor