Knjigom sećanja Božidar Buljubaša prošetao Majdanpečane “Velikim sokakom, od makadama do asfalta”

Veliki sokak, kako se nekada zvala glavna majdanpečka ulica, oduvek je bila žila kucavica ovog rudarskog gradića. Imena su se menjala, pa je nakon II Svetskog rata ona postala ulica Maršala Tita, da bi posle promena pre dvadesetak godina ponela ime Svetog Save. Bez obzira na naziv ostala je mesto najvažnijih gradskih zbivanja.

Priče iz prošlog veka, iz vremena koje stari Majdanpečani nose u sećanju, pripovedač Božidar Buljubaša želeo je da sačuva od zaborava prenoseći ih na papir. Tako je nastala njegova druga knjiga priča pod nazivom “Velikim sokakom, od makadama do asfalta” – priče sa dobro utabanog puta.

Veliki sokak bila je ulica kojom su se rudari vraćali s posla, gde su se na popularnom korzou rodile mnoge ljubavi, prolazile svadbene, ali i posmrtne povorke, gde su se oko zvučnika, okačenog na banderu pratili direktni prenosi utakmica, rečju, ulica duž koje je tekao život starog Majdanpeka,

objašnjava Božidar Buljubaša.

Majdanpek oduvek imao svoje junake i kultna mesta, ali su se najvažnije stvari dešavale na Velikom sokaku, a starije generacije dobro pamte korzo kao mesto okupljanja mladih. Zato ova knjiga i jeste svedok jednog vremena i omaž ljudima koji su ostavili trag u starom Majdanpeku.

Knjiga je dokument o jednom vremenu. Velikom sokakom prolazili su i ratnici i muzičari, i svadbe i sahrane, i varoška gospoda i rudari,

kaže Dušan Tkačenko, urednik izdanja.

Kao i u prethodnoj knjizi “Miris burjana” autor je želeo da od zaborava sačuva uspomenu na rudarski Majdanpek s polovine prošlog veka.

Knjiga je dosledna onoj prvoj i govori o starom Majdanpeku, o vremenu kada je glavna ulica bila pod makadamom; o odrastanju i starim vremenima. Čika Boža je dočarao kroz proče taj duh i to vreme.Ne samo da ima vrednost predanja za sve nas ovde, već i mnogo šire,

smatra Dejan Zlatić, učesnik promocije.

Autor, koji svoja sećanja objavljuje u kolumnama na fejsbuku, kaže da će ih, kao i do sada, pretočiti u novu knjigu pod nazivom “Sirotinjska majka”.

foto: Centra za kulturu Majdanpek