Specijalni rezervat prirode Rtanj je 14. marta uredbom Vlade Srbije stavljen pod zaštitu države kao poseban biodiverzitet istočne Srbije.
Nakon donošenja ove uredbe Rtanj je postao spectijalni rezervat prirode, nakon što je 1958. godine proglašen za strogi rezervat prirode i objekat geonasleđa Srbije.
Ovo područje administrativno pripada opštinama Sokobanja i Boljevac.
Rtanj se odlikuje vrlo složenom geološkom građom, sa stenama različite starosti iz perioda paleozoika, mezozoika i kenozoika.
Posebnu vrednost predstavlja specifičan reljef sa kupastim vrhom Šiljak i vrlo strmim padinama, kraškim reljefom sa dubokim jamama i različitim oblicima eshumiranog subkutanog krasa.
Rtanj je stanište vrsta koje se smatraju strogo zaštićenim vrstama u flori Srbije.
Na Rtnju se nalaze biljne vrste srpska ramonda, rtanjska metvica, kaćunak smrdljivi, kaćun, muški božur, alpska pavit, planinska sasa, velemun, kohova lincura. Navedene vrste zaštićene su kao strogo zaštićene vrste, a šumski ljiljan, kaćunak mali, stepski badem su zaštićene vrste.
Samo na Rtnju raste izuzetno retka i endemična vrsta Nepeta rtanjensis. Od lekovitih vrsta izdvaja se i rtanjski čaj.
Rtanj, kao tipično planinsko stanište, karakteriše i prisustvo velikog broja vrsta ptica.
Za sada je evidentirano 89 vrsta, što sigurno nije konačan broj. Gotovo polovina evidentiranih vrsta (45 odsto) zaštićene su kao strogo zaštićene vrste – Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva, dok su 93 odsto (83 vrste) gnezdarice.
U fauni sisara planine Rtanj posebno se ističe fauna slepih miševa sa registrovanih 20 vrsta, što čini 2/3 ukupnog broja registrovanih vrsta slepih miševa Srbije.
izvor: daljine.rs, foto: sokobanja.org
